U razgovoru sa...

Promene koje dijabetes izaziva na oku

30. maj 2019.
Promene koje dijabetes izaziva na oku

Dijabets treba posmatrati pre svega u sklopu njegove multifunkcionalne uloge kao oboljenja i vrlo su retki sistemi u organizmu koji nisu zahvaćeni dijabetečkim promenama. Kada govorimo o dijabetesu na oku, onda pre svega treba da imamo u vidu pojavu preuranjene katarakte, dijabetečke retinopatije, koja može biti u svojoj prvoj i drugoj fazi. Ona može da utiče na pojavu suvog oka tj. oslabljenja kvaliteta suznog filma na površini oka, kao lubricirajućeg faktora između površine rožnjače i kapka. Isto tako, kada govorimo o retinopatijama u onim fazama u kojima je zahvaćena i žuta mrlja, tj. makula, možemo da govorimo o dijabetičkoj makulopatiji. Još jedan mehanizam u kojem dolazi do naglog skoka očnog pritiska, a kao posledica proliferativne faze u dijabetičkoj retinopatiji, može da se pojavi i tzv. neovaskularni glaukom. Svi segmenti oka mogu uvek da budu zahvaćeni kod nedovoljno dobro praćenih ili neregulisanih dijabetesa. Ono što je najvažnije kada govorimo o dijabetesu, jeste pre svega voditi računa o tome da regulacija glikemije i redovne kontrole kod endokrinologa budu obavljene vrlo odgovorno, da pacijent ima svest o tome da boluje od toga od čega boluje i da na vreme i redovno odlazi na kontrole i endokrinološke i oftamološke. Oftamolozi imaju tu privilegiju da kroz jedini mogući prozor na našem organizmu, kroz oko, mogu da sagledaju organ bez otvaranja organizma. Stanje krvnih sudova na očnom dnu će prvi manifestovati promene nastale od dijabeta. U osnovi svih dijabetičkih promena, osim endokrinološkog dela kao početnog, su mikrovaskularne promene koje se pojavljuju u svim sistemima u organizmu. U oku se nalaze najfiniji mali krvni sudovi koji kao posledica dijabeta imaju pojačanu propustljivost, nedozrelu građu svojih zidova koji u sadejstvu sa visokim krvnim pritiskom dovode do povećane propustljivosti, do krvarenja koja se mogu lokalizovati untar mrežnjače. Mogu dovesti do raslojavanja tog vrlo finog receptorskog neurološkog tkiva oka na kojem se stvara slika i takvim akumulacijama i raslojavanjem tih slojeva mrežnjače se gubi njena sposobnost da formira sliku i da takav signal pošalje u mozak gde postajemo svesni onoga što gledamo.
Za emisiju govorio: dr Vladimir Petković
 

Registration Login
Sign in with social account
or
Lost your Password?
Registration Login
Sign in with social account
or
A password will be send on your post
Registration Login
Registration
Top